BOJNI OTROVI
Bojni otrovi
Bojni otrovi su tvari koje se rabe za ubijanje ili onesposobljavanje ljudi i zagađenje okoliša.Prvi put se upotrebljavaju 1917. kao novo oružje u Prvom svjetskom ratu iako je njihova uporaba u ratne svrhe zabranjena Haškom konvencijom 1899. Zbog uporabe bojnih otrova 91000 osoba je ozlijeđeno a 1297000 je smrtno stradalo.
Živčani bojni otrovi
Zagušljivci
Tabun -stvoren kao pesticid
-vrlo je otrovan
Sarin-lako se prima na razne
materijale
-može se širiti vjetrom u krugu do 25 km
Soman-može mu trebati i nekoliko
dana da pocne djelovat
-najotrovniji je s obzirom
na to koliko lako prodire u centralni živčani sustav
Fosgen-najmasovnije
upotrebljavan otrov
-nema nadražujuće
djelovanje
-raspršivan pomoću
granata
Kožni bojni otrovi
Iperit-uništava stanice tkiva
-brzo djeluje
-ne postoji specifičan način
terapije
Luizit-brzo djeluje
-stvara mjehure na koži
-uzrokuje gubitak vida
Krvni bojni otrovi
Klorcijan i cijanidna kiselina
-uzrokuju anoksiju(poremećaj u kojemu stanice u organizmu ne dobivaju dovoljno kisika ili kad stanica ne može iskoristiti kisik za normalnu funkciju.)
Nakon Prvog svjetskog rata
Nakon Prvog svjetskog rata donesena je odluka o zabrani korištenja bojinh otrova zbog njihove štetnosti i destruktivnosti.
Otrovi su se nastavili koristiti kroz Drugi svjestski rat ,Vijetnamski rat,Iračko-Iranski rat.1992 UN je donio Konvenciju o kemijskom oružju gdje se zabranjuje razvoj ,proizvodnja ,skladištenje te je određeno da će se preostale zalihe uništiti